ALERGIJA NA HRANU KOD BEBA

Početak uvođenja novih namirnica u prehranu bebe velika je prekretnica, a roditelji u tom periodu naročito moraju paziti na pojavu alergijskih reakcija.

Alergija na hranu je rezultat reakcije imunološkog sustava koji ima utjecaj na brojne organe u tijelu, te uzrokuje širok spektar različitih simptoma. Imunološki sustav netočno prepoznaje inače neškodljivi vanjski čimbenik kao potencijalnu opasnost.

Alergeni sastojak u hrani gotovo su uvijek bjelančevine.

Mjesto ulaska u tijelo, struktura bjelančevina, dob djeteta i nasljedna predispozicija uvjetuju vrstu alergijske reakcije koja može biti neposredna- po život opasna anafilaksija, , zatim odgođena i nastupiti nekoliko sati nakon uzimanja inkriminirane hrane ili, pak kasna ako nastupi slijedeći dan po konzumaciji.

Simptomi po kojima će roditelji prepoznati da je došlo do alergijske reakcije su: osip na koži, crvenilo, ekcemi, oticanje, otežano disanje, kihanje i stezanje u grlu, povraćanje, blijeda koža, proljev, nesvjestica. Ukoliko dođe do ovih simptoma, važno je što prije obratiti se pedijatru.

Alergija se može javiti na bilo koju vrstu hrane, ali najčešći alergeni su: kravlje mlijeko, orašasti plodovi, kikiriki, soja, pšenica, riba, morski plodovi, jaja.

Alergija se također često javlja na sezam, jagode, citruse.

Kao najteži slučaj alergijske reakcije javlja se anafilaktički šok, koji nastaje kada se alergija manifestira na više područja u tijelu što može dovesti i do smrtnog ishoda i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Anafilaktički šok nije čest kod beba mlađih od 6 mjeseci, budući da one u tom periodu nisu izložene alergenima iz hrane.

Okolnosti u kojima valja pribjeći preventivnim mjerama jesu djeca koja se rađaju s povišenim rizikom za razvoj atopije tj. čiji bliski srodnici već imaju jednu od atopijskih bolesti. U takvim slučajevima preporučuje se:

  • Dojenče hraniti majčinim mlijekom, isključivo u prvih 6 mjeseci života, a nakon toga uz dohranu do 2. godine života.
  • Ako dijete nije na prsima, hraniti ga hipoalergenim ili semi-elementarnim dojenačkim mlijekom.
  • U dohrani nove namirnice davati jednu po jednu, u razmaku od nekoliko dana, postupno povisujući količinu.
  • Alergene namirnice ne izbjegavati, već ih početi uvoditi sa 7 do 9 mjeseci, ali postupno i ukoliko je to moguće dok je dijete još na majčinom mlijeku, budući da istodobno dojenje smanjuje rizik od nastanka alergije.

Treba znati da se većina alergija rastom djeteta smanji ili nestane. Neka djeca će jednostavno prerasti alergiju, tj. stručnjaci vjeruju da kod njih dolazi do svojevrsne imunizacije odnosno da dijete razvije toleranciju na alergene kojima je izloženo u veoma malim dozama tokom vremena.

Vaša Pčelica!